Ovo je 10 možda najpoznatijih čuda po zagovoru velikog pape:
ANGELA BARONNIiz Kanade susrela se s Ivanom Pavlom II 2002. godine. Bolovala je od karcinoma koštane srži. Papa je molio nad njom, položio ruku na njezinu glavu i učinio znak križa. Ustala je iz kolica, a njen liječnik potvrdio je kako je potpuno zdrava, piše medjugorje-info.com
JOHN PAUL LIEOimao je šest godina u trenutku smrti pape Wojtyle. Roditelji malog Johna nisu mogli imati djece. Gospođa Lieo pobacila je tri puta. Odlučili su ići u Rim na audijenciju kod pape. Johnova majka Svetom je Ocu opisala svoj problem. Papa joj je tada rekao da će imati sinčića. Potom je napravio znak križa. Gospođa Lieo za devet mjeseci rodila je Johna Paula.
EMIL BARBARrodio se s moždanom paralizom. Liječnici su roditelje upozorili da će dječak cijeli život biti vezan za kolica. Majka ga je povela u Rim. Bili su u grupi ljudi s posebnim potrebama na Trgu Svetog Petra. Vidjevši papu, Emil je povikao: "Pogledajte ovamo!”. Papa ga je uhvatio za glavu i poljubio te rekao neka posjete Lourdes. Majka i sin otputovali su u francusko svetište. Nakon povratka kući Emil je prohodao. Danas ima 29 godina i apsolvent je prava.
KARDINAL FRANCESCO MARCHISANO, arhiprezbiter Bazilike svetog Petra, povjerio se kako je jednom davno izgubio glas, a zatim mu se glas uz papinu pomoć vratio. Sveti Otac Ivan Pavao dodirnuo mu je grlo, a kardinal je progovorio.
MARY MULLIGAN 1979. godine sa svojom bolesnom kćeri čekala je dolazak Svetog Oca u Irsku. Djevojčica je imala bolesne bubrege, a liječnici su tvrdili da će umrijeti. Roditelji su stali u red i, ugledavši papu, pokazali su mu djevojčicu. Sveti Otac ju je pogladio. Djevojčica je ubrzo ozdravila.
TIBOR ULJACKIiz Bratislave u Slovačkoj zamolio je papu u rujnu 2003. na audijenciji da moli za ozdravljenje njegove djevojčice (12) oboljele od leukemije. Poslije nekog vremena djevojčica je ozdravila.
HERON BADILLO iz Meksika imao je pet godina prilikom susreta s Ivanom Pavlom II. Bolovao je od leukemije. U velikoj gužvi papa je poljubio dječaka bez kose. Nakon nekoliko mjeseci dječak je ozdravio.
IVETTE SANCHEZvidjela je da u banci u kojoj radi nedostaje 200.000 dolara. Obavijestila je nadređene. Direktor je naredio istragu, a Ivette je počela moliti molitvu Ivana Pavla II da ne ostane bez posla. Sutradan je sav novac bio u blagajni.
KEY KELLYiz Liverpoola dobila je zloćudni rak dojke, a liječnici su joj prognozirali najviše dvije godine života. U ožujku 1979. susrela se s papom. Vrativši se kući, karcinom i metastaze su nestali.
STELLA MATUTINA DE OLICERA P. CRUZiz Brazila svjedoči o tome kako je poslije papine smrti molila za ozdravljenje sina Eduarda od narkomanske ovisnosti. Eduardo se ubrzo uspio riješiti ovisnosti o drogama. Drogirao se godinama.
Prvi slavenski papa u povijesti
Ivan Pavao II.264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik. Karol Józef Wojtyła, izabran za Papu 16. listopada 1978., rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920.
Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske, koja je umrla 1929. Njegov stariji brat Edmund, liječnik, umro je 1932., a otac, niži vojni časnik, 1941.
Nakon završetka studija na višoj školi "Marcin Wadowita” u Wadowicama 1938. godine, upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu, piše zg-nadbiskupija.hr.
Kada su nacisti zatvorili sveučilište g. 1939. mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici "Solvay” kako bi mogao zaraditi za život te je izbjegao deportaciju u Njemačku.
Osjetivši poziv na svećeništvo, od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja "Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti. Nakon rata nastavlja studij na karkowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu1. studenoga 1946.
Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost, tadašnji krakowski nadbiskup, kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtyłu, šalje ga na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije(1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa.
Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne i etičke teologije na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.
U 38-oj godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postajenajmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen28. rujna 1958.u katedrali u Krakowu po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka.
Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. siječnja 1964.papa Pavao VI.imenuje gakrakowskim nadbiskupom.Pavao VI. kreira ga ikardinalom26. lipnja 1967.
Kao nadbiskupsudjelovaoje naDrugome vatikanskom koncilu(1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije"Gaudium et spes”. Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština Biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.
Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije,16. listopada, Karol Wojtyłaizabran je za Papu. Nakon punih455 godinaizbor je pao nane-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika –Ivan Pavao II.
Papa Wojtyła je utemeljio institut "Ivan Pavao II.” te institut "Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti.Ustanovio je Svjetski dan bolesnika(koji se svake godine slavi 11. veljače) teSvjetski dan mladeži.Umro je2. travnja 2005. godine.
Papa Benedikt XVI. proglasio ga jeblaženim2011. godine, a papa Franjokanonizirao27. travnja 2014. godine.
Sveti Ivane Pavle II. moli za nas i hrvatski narod koji si ljubio!
PAPA I HRVATI 1979. GODINE U RIMU
Godina 1979. bila je u Crkvi u Hrvata sva u znaku Branimirova jubileja i proslave 1100. obljetnice neprekinutih veza Hrvata sa Svetom Stolicom i Petrovim nasljednicima. Prije 1100 godina 7. lipnja 879. papa Ivan VIII. uputio je pismo hrvatskom knezu Branimiru kojim prihvaća i blagoslivlje ponovnu uspostavu veza Hrvata s Rimskom Crkvom i Petrovim nasljednicima. Na blagdan Kristova Uzašašća iste godine Papa je na Petrovu grobu služio svetu misu i tom je prigodom blagoslovio kneza Branimira, kler i sav hrvatski narod.
U malo slobodnijoj interpretaciji poznatog izvještaja Konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeća, navodi kako su Hrvati odmah poslije krštenja napravili ugovor, "vlastoručno potpisan”, s papom, po kojemu se "Bog Hrvata” obvezuje da će štititi i braniti hrvatski narod od svih napada i ugroza od vanjskoga neprijatelja.
Ovako se točno kaže: "Ako ijedan drugi poganski narod provali na hrvatsko zemljište i otpočne rat, da će se Bog Hrvata boriti za njih i biti im na pomoći, a Petar, učenik Kristov, da će ih obdariti pobjedom.” (Recital je u cijelosti objavljen u monografiji "Branimirova godina - od Rima do Nina”, tiskanoj 1980., koju je, sa skupinom suradnika, uredio sam prof. E. Peričić.)
Poslušajte govor pape Hrvatima 1979.