Srijeda , 23.8.2017. | 17:33

Gospic

pretežno vedropretežno vedro

Temperatura

27°

Tlak zraka

1015.0 hPa

Vlažnost

27 %

Senj

vedrovedro

Temperatura

29°

Tlak zraka

1017.6 hPa

Vlažnost

28 %

Gospic

pretežno vedropretežno vedro

Temperatura

27°

Tlak zraka

1015.0 hPa

Vlažnost

27 %

Senj

vedrovedro

Temperatura

29°

Tlak zraka

1017.6 hPa

Vlažnost

28 %

Pretraživanje

Duhovni kutak

Objavljeno: 24.1.2017. u 8:59
Prikaza: 265
Autor: Likaplus

Franjo Saleški o pravom prijateljstvu

LS Županija : Franjo Saleški o pravom prijateljstvu
O pravom prijateljstvu

Svakom čovjeku, Filotea, iskazuj ljubav, veliku i iskrenu, ali prijateljstvo sklapaj samo s kojima možeš razmjenjivati kreposne stvari; a što uzvišenije budu kreposti to će i prijateljstvo biti savršenije. Bude li se vaše prijateljstvo temeljilo na razmjeni spoznaja s područja znanosti, ono će svakako biti vrlo pohvalno; a bit će to još više ako mu u središtu budu kreposti kao razboritost, samozatajnost, jakost i pravednost. Ako je u pak u žarištu vašeg prijateljstva međusobno poticanje na ljubav, pobožnost, kršćansku savršenost, Bože, kako li će ono dragocjeno biti! Bit će izvrsno jer od Boga dolazi i Bogu smjera, jer vas sam Bog u njemu povezuje, i vječno će u Bogu trajati. O, kako je lijepo ljubiti na zemlji onako kako se na nebu ljubi, i naučiti se milovanju na ovome svijetu onako kako ćemo to navijeke činiti na onom! Ne govorim ovdje o ljubavi koju smo dužni iskazivati svakome čovjeku; govorim o onoj duhovnoj, po kojoj dvije ili više duša međusobno razmjenjuju pobožnost, duhovna čuvstva i u duhu postaju jedno. S pravom takve duše mogu pjevati: O, kako je dobro i lijepo kad braća skupa stanuju!Da, jer dragocjena pomast pobožnosti uzajamno, bez prestanka, kaplje iz jednog srca u drugo, pa možemo reći da je Bog na ovo prijateljstvo prosuo svoj blagoslov i udahnuo mu život za sve vjekove vjekova.
Prema ovome, sva mi se druga prijateljstva čine njegovom pukom sjenom; a njihove veze kao da su lanci od stakla ili crnog jantara usporede li se s vezama svete pobožnosti koje su od suhog zlata.

Kad svojom voljom sklapaš prijateljstva, sklapaj samo takva; no, ne raskidaj i ne preziri ona koja moraš njegovati po prirodi ili zbog ranijih obveza, kao što su prijateljstvo s roditeljima, rođacima, dobročiniteljima, susjedima i drugima; govorim samo o prijateljstvima koja sama odabireš i svojom voljom sklapaš.

Mnogi će ti možda reći kako nije dobro vezivati se bilo kakvim sklonostima ili prijateljstvom, jer to obuzima srce, odvlači duh, zauzdava volju: no, varaju se kad te tako savjetuju; čitali su, naime, u spisima mnogih svetaca i pobožnih pisaca da osobita prijateljstva i posebne sklonosti nemjerljivo štete redovnicima; smatraju stoga da to vrijedi i za ostali svijet, no, nije baš tako. Dakako, u dobro uređenom samostanu svi streme pobožnosti kao zajedničkoj svrsi pa nisu ni poželjni neki posebni prijateljski odnosi, možda zbog bojazni da se tražeći u posebnom ono što je zajedničko, ne bi s posebnosti skrenulo u podjelu; međutim, kad je riječ o onima koji žive među svjetovnjacima a prigrle pravu krepost, nužno je da se oni spoje u svetoj pobožnosti, jer se u njoj međusobno hrabre, pomažu i potiču na dobro.

I kao što se ne moraju držati za ruke oni koji idu ravnicom već se međusobno moraju pridržavati oni koji idu strmim i kliskim putem, da bi išli sigurnije, tako nisu posebna prijateljstva potrebna redovnicima već onima koji žive u svijetu pa moraju jedni drugima pritjecati u pomoć da lakše svladaju stranputice koje su pred njima. U svijetu ne djeluju svi s istim ciljem niti su iste ćudi; potrebno je, dakle, izdvojiti se i sklapati prijateljstva prema vlastitoj težnji i sklonosti; i ovakva je posebnost, dakako, određena pristranost; no, ova je pristranost sveta, jer ne čini nikakve podjele osim one između dobra i zla, razdvajajući koze od ovaca, pčele od osa, a takva je podjela nužna.

Sasvim je izvjesno da je Gospodin nježno i osobito prijateljski ljubio svetog Ivana, Lazara, Martu, Magdalenu; o tome i Pismo jasno svjedoči. Poznato je da je sveti Petar posebno volio svetoga Marka i svetu Petronilu, a sveti Pavao svog Timoteja i svetu Teklu. Sveti Grgur Nazijanski nebrojeno se puta ponosio silnim prijateljstvom koje ga je vezivalo s velikim svetim Bazilijem a opisuje ga ovako: "Činilo se da je kod nas jedna duša u dva tijela. Premda ne smijemo vjerovati onima koji govore da je sve u svemu, ipak, vjeruj da smo nas oba bili u jednom i jedan u drugom; i samo nam je jedno bilo važno: njegovati krepost, i sve svoje životne planove usmjeriti k nadi u život budućega vijeka; tako smo svijet smrtnosti napustili i prije same smrti.” Sveti Augustin svjedoči kako je sveti Ambrozije posebno volio svetu Moniku zbog rijetkih kreposti koje je u njoj vidio, a i ona je voljela njega kao Božjeg anđela.

No, zašto da ti i dalje govorim o nečemu što je toliko jasno. Sveti Jeronim, sveti Augustin, sveti Grgur, sveti Bernard i svi najveći sluge Božji imali su svoja posebna prijateljstva koja ni u kojoj mjeri nisu utjecala na njihovo svekoliko savršenstvo. Sveti Pavao, osuđujući nerede koje su izazvali Gentili (pogani), optužuje ih da su ljudi bez čuvstava, to jest da ni s kim nisu u prijateljstvu. Sveti Toma, kao uostalom i svi pravi filozofi, priznaje da je prijateljstvo krepost: on, dakako, govori o posebnom prijateljstvu, jer, kako kaže, pravo se prijateljstvo ne može protezati na više osoba. Savršenstvo dakle nije u tome da nemamo prijateljstva nego u tome da imamo samo ono dobro, sveto i blagoslovljeno.

O razlici između pravog i lažnog prijateljstva

Evo dakle, Filotea, velike opomene. Otrovni med iz Herakleje po svemu nalikuje zdravom: opasno je pogriješiti pa umjesto jednoga uzeti drugi ili uzeti od jednog i drugog, jer to što je pravi dobar ne priječi štetnost onog drugog. Čovjek mora paziti da ga prijateljstva ne zavaraju, osobito ako se sklapaju s osobom suprotna spola, bez obzira na razloge; Sotona, naime, često prevari one koji ljube. Počinje se kreposnom ljubavi, ali, ako se dobro ne pripazi, najprije će se umiješati površna a onda i osjetilna te konačno putena ljubav; da, i u duhovnoj ljubavi ima opasnosti ne pazi li se dovoljno, premda je ovdje teško pogriješiti i zamijeniti jednu za drugu; na čistoći i bjelini jasno se vidi Sotonin prljav trag: zato, kad nam želi nauditi, Sotona to čini lukavo i prepredeno, kako bismo u nečistoću skliznuli gotovo neprimjetno.

Svjetovno ćeš prijateljstvo moći razlučiti od onog svetog i kreposnog onako kako se heraklejski med razlučuje od zdravog; heraklejski je slađi jer mu nalip pojačava slatkoću, a u svjetovnom je prijateljstvu preobilje riječi, strastvenog ulagivanja, pohvala ljepoti, dražestima i osjetilnim svojstvima. Sveto prijateljstvo govori jednostavno i iskreno a hvalu daje samo kreposti i milosti Božjoj, jedinom temelju na kojem počiva.

Heraklejski med izaziva vrtoglavicu kao što i lažno prijateljstvo izaziva vrtoglavica duha koja poremeti čistoću i pobožnost, potiče na nježne, znakovite i razuzdane poglede, na tjelesna milovanja, neobuzdano uzdisanje, ljubavna zanovijetanja, izazovne pokrete i udvaranje; slijede cjelovi i drugi nepristojni znakovi ljubavi i milovanja, koji svi do jednoga nedvojbeno ukazuju na neminovni gubitak poštenja; oči svetog prijateljstva bezazlene su i stidljive, milovanje čisto i slobodno, uzdasi su samo k nebu okrenuti, razgovori samo k duši; u svetom prijateljstvu jadikuje se i prigovara samo kad se Boga ne ljubi, a to su sigurni znaci poštenja.

Heraklejski med zamućuje vid, a svjetovno prijateljstvo pomućuje prosudbu onih koji mu robuju pa čine zlo dok misle da dobro rade, a svoje isprike i laži smatraju pravim razlozima; boje se svjetlosti a ljube tminu. Oči pravog prijateljstva bistre su, ono se ne skriva nego rado ide među časne ljude. Konačno, heraklejski medu u ustima ostavlja gorak okus; tako se i lažna prijateljstva na kraju uvijek pretvaraju u ogavne i smrdljive putene riječi i zahtjeve, a ako se na njih ne pristane slijedi psovka, kleveta, laž, tuga, stid, ljubomora; sve to često vodi u bezumlje i bijes; čisto je prijateljstvo uvijek na isti način pošteno, uljudno i blago i može se pretvoriti samo u čisto jedinstvo duša, živu sliku blaženog prijateljstva koje na nebu vlada.


Sveti Grgur Nazijanski kaže da paun svojim zovom, šireći svoj rep i šepureći se, poziva ženke koje ga promatraju na pohotu; kad vidiš da se muškarac kočoperi, kiti, umiljava, šapuće i mota se oko žena i djevojaka a ne namjerava se pošteno oženiti, budi sigurna da je to zato da bi je naveo na kakvu bestidnost; poštena će žena zatvoriti uši da ne čuje krikove tog pauna i glas čarobnjaka koji je želi lukavo začarati; jer, posluša li ga, Bože, kobnog li znamenja skore propasti njena srca!
Mladi koji se tako vladaju, krevelje, miluju ili govore, ne bi htjeli da ih u tome zatekne otac, majka, muž, žena ili ispovjednik, uporno tvrde kako je riječ o nečem drugom a ne o poštenju i savjesti. Blažena se Djevica smela pred pojavom Anđela u ljudskome liku, jer, bila je sama a anđeo joj je dao golemu, štoviše – nebesku pohvalu; o, Spasitelju svijeta, čistoća se boji anđela u ljudskome liku; pa zašto se onda nečistoća ne boji čovjeka, kad se pojavi u anđeoskom liku, i daje joj osjetilnu i ljudsku hvalu?

Savjeti i lijek protiv lažnog prijateljstva

Što je, dakle, lijek protiv te bagre, tog mravinjaka bezumnih ljubavi, ispraznosti i nečistoća? Čim osjetiš i najmanji znak, okreni se na drugu stranu, od srca zamrzi na tu ispraznost, poteci k Spasiteljevu križu, uzmi njegovu krunu od trnja i opleti je oko svoga srca da mu ovi lisičići ne mogu prići. Čuvaj se bilo kakve nagodbe s ovim neprijateljem; nikad ne reci: "Slušat ću ga, ali neću raditi kako mi govori; dat ću mu uho svoje ali ne i srce. O, draga Filotea, za ime Božje, nikako ne popuštaj u takvim prigodama; uši i srce međusobno razgovaraju, i kao što je teško zaustaviti bujicu kad ona jednom krene niz planinu, tako ćeš teško i ljubav zaustaviti kad ti ona odmah iz uha skoči u srce. Koze, po Alkmeonu, ne dišu na nozdrve nego na uši (no, Aristotel ga pobija): ne znam, što je na stvari no vrlo dobro znam da nam srce udiše i izdiše na uši, a isto tako na uši udiše i tuđe misli. Zato čvrsto zatvorimo uši pred kužnim zrakom ludih riječi da nam odmah ne zatruju srce. Ne slušaj ni pod kakvom izlikom nikakve ponude; samo se u tom slučaju ne boj biti neuljudna i neotesana.

Sjeti se da si srce posvetila Bogu i da si mu prikazala svoju ljubav, pa bi svetogrđe bilo kad bi mu od toga oduzela i najmanji trun; radije mu je ponovno prikaži u tisuću odluka i obećanja pa se sakrij među njih poput jelena u grm i vapi k Bogu; on će ti priteći u pomoć a njegova će ljubav tvoju uzeti u zaštitu pa da ona dalje živi samo za njega.

Ako si se već uplela u mrežu tih ludih ljubavi, Bože, kako ćeš se teško osloboditi! Klekni pred njegovim božanskim Veličanstvom, priznaj svu strahotu svoje bijede, svoje slabosti i taštine; zatim svom snagom svoga srca zamrzi na te započete ljubavi, odrekni se svih obećanja koja su ti dana, te u srcu najčvršće odluči da više nikad nećeš upasti u te ljubavne igre i zabave.

Ako se možeš rastati, najbolje da to i učiniš; jer, kao što se oni koje je ugrizla zmija ne mogu lako izliječiti u nazočnosti onih koji su i sami bili ugrizeni, tako će i osoba koju je ugrizla ljubav teško od te strasti ozdraviti bude li u blizini osobe koju peče ista rana. Promjena mjesta odlično smiruje žar i nemir, bol i ljubav. Mladić iz druge knjige djela svetog Ambrozija "O pokori” dugo je putovao sve dok nije ozdravio od svoje lude ljubavi i sasvim se promijenio, a kad se susreo s onom koju je tako ludo volio ona ga upita: "Zar me ne poznaješ? To sam ja, ona ista.” A on joj odgovori: "Naravno, ali ja više nisam onaj isti”: duga ga je odvojenost tako sretno promijenila. I sveti Augustin svjedoči kako se svojedobno iz Tagaste preselio u Kartagu jer mu je tamo umro prijatelj pa mu je tako bilo lakše preboljeti tugu za njim.

No, što da radi tko se ne može rastati? Svakako treba prekinuti s razgovorima na samo, tajnim sastancima, izazovnim pogledima, osmjesima i općenito sa svim onim što bi moglo raspiriti onaj smrdljiv i dimljiv oganj; a ako baš mora govoriti sa sukrivcem, neka mu kratko i odlučno kaže kako se odlučio od njega zauvijek rastati. Svom snagom vičem onima koji su upali u ljubavne zamke: Režite, sijecite, trgajte; ne gubite vrijeme pokušavajući luda prijateljstva razvezati; čvorove ne treba razvezivati nego kidati i presjeći; i tako su sve te uzice i čvorovi bezvrijedni. Ne štedite ljubav koja je toliko protivna ljubavi Božjoj.

No, kad jednom strgam lance tog sramnog ropstva, hoće li u meni još ostati kakav osjećaj, hoće li mi na nogama, tj. u mojim čuvstvima, i dalje ostati užarenim željezom utisnut žig? Neće, Filotea, ako na svoj grijeh zamrziš onako kako to on i zaslužuje; jer, bude li tako, neće te obuzimati više ništa osim silnog gnušanja nad tom sramnom ljubavi i svime što je prati i nećeš više u sebi pothranjivati nikakav drugi osjećaj prema tom odbačenom predmetu nego će u tebi živjeti samo veoma čista ljubav prema Bogu. No, ako zbog nesavršenosti pokajanja u tebi još ostane kakva grešna naklonost, potraži duhovnu samoću kao što sam te već prije podučio, i povuci se u nju što dublje možeš te nebrojeno puta ponavljaj uzdahe i odreci se svih svojih sklonosti; odbaci ih svim svojim silama; čitaj češće nego obično svete knjige; češće se ispovijedaj i pričešćuj; ponizno i iskreno razgovaraj sa svojim duhovnim voditeljem, ili barem s kakvom vjernom i razboritom dušom, o napastima koje te opsjedaju; i ako ustraješ u ovim vježbama, nimalo ne sumnjaj da će Bog od tebe otkloniti te strasti.

Ah! reći ćeš, nije li nezahvalno tako naglo prekinuti prijateljstvo? O, blažene li nezahvalnosti koja nas čini Bogu milima! Ne, za ime Božje, Filotea, to što ćeš ljubavniku učiniti nipošto nije nezahvalnost već silno dobročinstvo; naime, kidajući svoje okove raskinut ćeš i njegove, jer isti su vas okovi sputavali; i premda u prvi tren možda svoju sreću i neće vidjeti, spoznat će je vrlo brzo i skupa s tobom Bogu hvalu pjevati: Gospodine, rastrgao si okove moje; prikazat ću ti žrtvu zahvalnicu i zazvati Tvoje sveto Ime.

Još nekoliko naputaka o prijateljstvu

Prijateljstvo zahtijeva uzajamnost, stalno viđanje i druženje, jer ako toga nema ono ne može ni nastati a još manje opstati. Zato se vrlo često uz uzajamne prijateljske odnose, neprimjetno i neposredno, javlja i razmjena osjećaja, sklonosti i dojmova. To se poglavito događa ako osobito cijenimo onoga koga ljubimo; jer tada prijatelju potpuno otvaramo svoje srce pa u njega ulaze i sve njegove sklonosti i dojmovi, bili oni dobri ili loši. Dakako, pčele koje skupljaju heraklejski med samo med i traže, no s medom iz nalipovih cvjetova sišu i otrovne tvari. U tome, dakle, Filotea, trebamo osobito revno držati se riječi Spasitelja naših duša a koje su nam naši stari ovako prenijeli: Budite dobri mjenjači i kovači novca; to jest, ne primajte s pravim i lažan novac ni loše zlato zajedno sa čistim; odvojite dragocjeno od lošeg; da, jer gotovo da i nema čovjeka bez mane.
Pa, zašto onda od prijatelja, zajedno s njegovim prijateljstvom, prihvaćati i sve mane i nedostatke? Treba ga, dakako, voljeti unatoč njegovim manama, no mane mu ne smijemo ni voljeti ni prihvaćati; jer prijateljstvo zahtijeva razmjenu dobra a ne razmjenu zla.

Kao što oni koji na rijeci Tajo ispiru zlato iz šljunka pa ga ponesu kući, a pijesak ostave na obali, tako i oni koji steknu dobra prijatelja moraju razlučiti pijesak njegovih mana i ne dopustiti mu da im uđe u dušu. Tako sveti Grgur Nazijanski svjedoči da su se mnogi do te mjere divili i svetog Bazilija zavoljeli da su stali oponašati i njegove vanjske mane, govoriti polako i zamišljeno, pustili su bradu poput njegove i kretali se poput njega. Mi pak možemo vidjeti kako muževi, žene, djeca i prijatelji, što po nasljednim značajkama što zbog oponašanja u prijateljskom ophođenju, primaju na tisuće mana od prijatelja, oca, žene ili muža koje osobito cijene. Naravno, tako nipošto ne bi smjelo biti, jer svatko ima dovoljno vlastitih loših sklonosti a da bi se još opterećivao tuđima; i ne samo da prijateljstvo to ne zahtijeva, nego nas ono, štoviše, i obvezuje da se uzajamno pomažemo kako bismo se oslobodili svih vrsta nesavršenosti. Bez sumnje treba strpljivo podnositi prijateljeve nasavršenosti, ali nipošto ga ne navoditi na njih i još mnogo manje njegove nesavršenosti prenositi na sebe.

To što ovdje govorim odnosi se samo na mane; no, kada je riječ o grijesima, njih kod prijatelja ne smijemo ni podupirati ni trpjeti. Naše bi prijateljstvo bilo jadno i zlo kad bismo gledali kako nam prijatelj srlja u propast a ne bismo mu pritekli u pomoć, kad bismo gledali kako umire od gnojnog čira a ne bismo se usudili čir britvom zasjeći i tako prijatelja spasiti. Pravo i živo prijateljstvo ne može potrajati među grijesima. Kaže se da daždevnjak ugasi vatru u koju legne. Ako je grijeh lagan i prolazan, prijateljski će ga ukor brzo otjerati; ali, ako se ukorijeni i trajno ostane, gasi se i prijateljstvo, jer ono može opstati jedino ako se temelji na pravoj kreposti; kako bi onda griješiti zbog prijateljstva moglo uopće biti dopušteno? Prijatelj nam je zapravo neprijatelj želi li nas navesti na grijeh; takav i zaslužuje prijateljstvo izgubiti, jer svog prijatelja hoće upropastiti; jer, najbolji je znak lažna prijateljstva ako se ono njeguje prema poročnoj osobi, neovisno o tome koju vrstu grijeha ona na duši nosi. Ako je onaj kojega ljubimo poročan, tada je nesumnjivo i naše prijateljstvo takvo; jer, kako nije u dodiru s pravom kreposti, okreće se kakvoj ispraznoj kreposti ili tjelesnosti.

Trgovačko društvo čija je svrha ostvarenje materijalne dobiti daje samo privid pravoga prijateljstva, jer se ono ne temelji na ljubavi prema osobi nego na koristoljublju. Konačno, sljedeće su dvije božanske riječi pravi stupovi na koje se sigurno oslanja kršćanski život. Prva je Mudračeva: Tko se Boga boji, naći će i vjerna prijatelja; a druga sv. Jakova: Prijateljstvo ovoga svijeta Božji je neprijatelj.

Franjo Saleški
Svetac, naučitelj, biskup
Sv. Franjo Saleški rođen je 1567. godine u plemičkom dvorcu svojih roditelja u Savoji. Roditelji su mu omogućili kvalitetno školovanje. Franjo se u to vrijeme bavio razmišljanjima o kalvinskom nauku prema kojemu je određen broj onih koji će biti spašeni. Franjo se bojao da nije u onom broju koji će biti osuđeni na vječnu propast. Otac mu se silno usprotivio kada je izjavio da želi postati svećenik. Nakon što je završio teološki studij i postao svećenik, Franjo odlazi u pokrajinu pored Ženevskog jezera koja je bila središte kalvinizma i tu je ispravno naučavajući uspio vratiti 70.000 duša nazad u katoličku vjeru. Izašavši na glas kao izvanredan dušobrižnik i veliki borac za pravovjerje papa ga imenuje ženevskim biskupom. Kao biskup osniva dvije Družbe i razvija veliku spisateljsku djelatnost. Umire u 55. godini 1622. godine.
Njegovo najpoznatije pisano djelo 'Filotea' namijenjena je onima koji žive u obiteljima, jurnjavama života i stoga smatraju da svetost nije za njih. Ovo veliko djelo doživjelo je više od tisuću izdanja, a već 1656. godine biva prevedeno na 17 jezika. Bio je naučitelj koji pobožnost unosi u svijet i svijet u nju. Proglašen je zaštitnikom katoličkih novinara i pisaca.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. Likaplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
Likaplus.hr : Čudo koje znanstvenici ne mogu objasniti

Kolumbija

Čudo koje znanstvenici ne mogu objasniti

15.8.2017. | 21:39
ZNANOST NIJEMA: Čudesna slika uklesana u stijenu pojavila se nakon što je djevojčicu Gospa podignula iz mrtvih!
Likaplus.hr : Na Torinskom platnu je ljudska krv

Novi dokazi

Na Torinskom platnu je ljudska krv

1.8.2017. | 13:16
Likaplus.hr : Danas je blagdan Duhova

Danas je blagdan Duhova

4.6.2017. | 9:26
Likaplus.hr : Grob ga nije mogao zadržati

Sretan Uskrs!

Grob ga nije mogao zadržati

16.4.2017. | 13:39
Likaplus.hr : Slavimo blagdan Cvjetnice

Umivanje u cvijeću

Slavimo blagdan Cvjetnice

9.4.2017. | 10:22
Likaplus.hr : Ples Sunca i ozdravljenja

10 tisuća ljudi vidjelo

Ples Sunca i ozdravljenja

2.4.2017. | 16:44
Likaplus.hr : Ozdravljenja kralježnice, očiju...

Fra Smiljan

Ozdravljenja kralježnice, očiju...

27.3.2017. | 12:05
Likaplus.hr : Prekasno je za "ubiti" Međugorje

Otvoreno pismo

Prekasno je za "ubiti" Međugorje

2.3.2017. | 9:37
Likaplus.hr : Koncert koji je sve oduševio

Laudato TV

Koncert koji je sve oduševio

24.2.2017. | 10:38
Likaplus.hr : Katedra sv Petra

22.veljače

Katedra sv Petra

22.2.2017. | 8:50
Likaplus.hr : Tijelo Bernardice i nakon 155 g. kao da spava

sv Bernardica

Tijelo Bernardice i nakon 155 g. kao da spava

18.2.2017. | 14:04
I nakon više od 150 godina tijelo Bernardice je neraspadnuto
Likaplus.hr : Čudesan put od ropkinje do svetosti

Bakhita 8.veljače

Čudesan put od ropkinje do svetosti

8.2.2017. | 8:10
Likaplus.hr : Kako me Bog oslobodio demona...

Simona Gotovac

Kako me Bog oslobodio demona...

5.2.2017. | 9:50
Likaplus.hr : Koncert duhovne glazbe u Ciboni

Za laudato TV

Koncert duhovne glazbe u Ciboni

25.1.2017. | 9:48
Korenica proslavila "Oluju" vatrometom, pogledajte video!
Likaplus.hr :
Padre Pio-svetac svih svetaca, misao dana
Likaplus.hr :

Ne sjedajte za stol dok se niste pomolili i zatražili Božju pomoć, da hrana, koju moramo uzimati za okrjepu tijela ne našteti Vašemu duhu.

Neka Bog bude nazočan kod stola kojom pobožnom mišlju, zamišljajući da u svojoj sredini imate Božanskog Učitelja sa svetim apostolima na Posljednjoj večeri, koji je blagovao sa svojima, nadasve kada je ustanovio Presveti Oltarski Sakrament.

Ukratko, trudimo se da tjelesna hrana bude priprema na onu posve Božansku hranu Presvete Euharistije.

...Nemojte se nikada dignuti od stola a da niste dali dužnu hvalu Gospodinu. Ako tako budete činili, ničega se ne treba bojati, pa ni mrske proždrljivosti.

Kadajedete, čuvajte se prekomjerna biranja hrane i budite svjesni da je dovoljna sitnica ako se hoće zadovoljiti proždrljivost. Ne uzimajte nikada više jela  negoli vam je potrebno.

Trudite se u svemu biti umjereni i svim srcem nastojte da radije oskudijevate negoli da prekomjerno jedete. Ne kanim time reći da se morate gladni ustati od stola. Ne, to nije moja nakana. Neka sve bude uređeno razborito.

To je pravilo za sva ljudska djela.

Padre Pio



/365 dana s Padrom Pijom/

Likaplus.hr :
Likaplus.hr :
Likaplus.hr :
Likaplus.hr :