Kultura

Gospiæ – Uoèi završetka Mjeseca knjige, u Gospiæu je u zgradi pokraj Biskupskog ordinarijata na adresi Budaèka 8, otvorena Zavièajna knjižnica Gospiæko-senjske biskupije. Glavni inicijator osnivanja i otvorenja knjižnice bio je gospiæko-senjski biskup u miru, mons. dr. Mile Bogoviæ, zajedno s Inicijativnom odborom u sastavu: Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiæu, dr. sc. Vesna Grahovac Pražiæ, profesorica na Odjelu za nastavnièke studije u Gospiæu, i Ana Lemiæ, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Gospiæ. Sveèanom otvaranju prisustvovali su gospiæko-senjski biskup mons. Zdenko Križiæ, zamjenica gradonaèelnika Marta Grguriæ, predstavnici županijskog i gradskog Odjela za kulturu, djelatnici Samostalne narodne knjižnice Gospiæ i gospiækih obrazovnih i kulturnih ustanova te nekoliko sveæenika i ostalih uzvanika.

Sve prisutne je na poèetku pozdravio gospiæko-senjski biskup mons. Zdenko Križiæ, a zatim su prigodna predavanja održali èlanovi Inicijativnog odbora i Blaženka Ljuboviæ, ravnateljica senjskog gradskog muzeja.

Biskup Bogoviæ istaknuo je kako se cijeli svoj radni vijek bavio knjigom. Posebno je skupljao knjige koje su pisali ljudi s našeg podruèja i one koje su pisane o našem podruèju. Pod „našim" misli se na prostor današnje Gospiæko-senjske biskupije, tj. Liku, Gacku, Krbavu, Lapaèku dolinu, Senj i Podgorje, Ogulinski kraj i Slunjski kraj. Objasnio je potom koje sadržaje Zavièajna knjižnica obuhvaæa. Crkvena povijest složena je po dekanatima (Gospiæ, Ogulin, Otoèac, Senj, Slunj i Udbina) i župama unutar dekanata. Pored knjiga ima dosta snimljenog arhivskog gradiva iz raznih arhiva koji se odnose na naše podruèje. U knjižnici se nalazi i rukopisna ostavština sveæenika Josipa Buriæa. Nakon dekanata stavljene su dvije cjeline koje same po sebi ne ulaze u okvir Zavièajne knjižnice, ali se biskup Bogoviæ i njima znatno bavio. To su glagoljaštvo i pravoslavlje. Posebno su izdvojene periodika i novine na našem podruèju. Takoðer ima veliki broj knjiga iz svjetovne povijesti razvrstanih po regijama, kao i iz književnosti i drugih struka te panoi s izložbi koje je pripremao Gradski muzej Senj. Na raspolaganju je i solidna priruèna knjižnica. Na kraju izlaganja mons. Bogoviæ izrazio je želju da se u prostoriji Zavièajne knjižnice s vremenom poènu održavati raznovrsni sastanci i tribine ili da se pokrenu „zavièajne veèeri".

Prof. Ivica Mataija govorio je važnosti povijesne graðe koje ima najviše u Zavièajnoj knjižnici buduæi da je biskup u miru, mons. Bogoviæ povjesnièar i time se najviše bavio. Posebno je naglasio vrijednost arhivskog gradiva iz Vatikanskih arhiva i ostavštine rukopisa Josipa Buriæa te spomenuo izdanja koja su zajedno izdali Državni arhiv u Gospiæu i Gospiæko-senjska biskupija. Dr. Vesna Grahovac Pražiæ govorila je o književnim djelima kao izvoru lièkih kulturoloških tema, ali je takoðer spomenula da sva graða u knjižnici može biti predmet istraživanja jezika. Prof. Ana Lemiæ govorila je o nastanku knjižnica (narodnih èitaonica) u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na knjižnice koje su nastale na podruèju Gospiæko-senjske biskupije krajem 19. i u 20. stoljeæu. Prof. Blaženka Ljuboviæ predstavila je panoe koje je izraðivala zajedno s djelatnicima Gradskog muzeja u Senju za prigodne izložbe koje su pratile razna dogaðanja vezana uz Gospiæko-senjsku biskupiju, prvog gospiæko-senjskog biskupa mons. Milu Bogoviæa, Crkvu hrvatskih muèenika na Udbini i Komisiju za hrvatski martirologij.

Pri kraju dogaðanja, u povodu Mjeseca knjige, biskup Bogoviæ poklonio je gospiækim obrazovnim ustanovama primjerke knjige „Crkva hrvatskih muèenika na Udbini od ideje do ostvarenja" koju je napisao zajedno s dr. Antom Beženom.

Knjižnica (na adresi: Budaèka 8, Gospiæ) bit æe otvorena za korisnike svakog èetvrtka od 15 do 18 sati, a popis knjiga koje se nalaze u knjižnici možete pogledati na web stranicama Gospiæko-senjske biskupije.