Gospić – Uoči završetka Mjeseca knjige, u Gospiću je u zgradi pokraj
Biskupskog ordinarijata na adresi Budačka 8, otvorena Zavičajna knjižnica
Gospićko-senjske biskupije. Glavni inicijator osnivanja i otvorenja knjižnice
bio je gospićko-senjski biskup u miru, mons. dr. Mile Bogović, zajedno s
Inicijativnom odborom u sastavu: Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u
Gospiću, dr. sc. Vesna Grahovac Pražić, profesorica na Odjelu za nastavničke
studije u Gospiću, i Ana Lemić, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka Gospić.
Svečanom otvaranju prisustvovali su gospićko-senjski biskup mons. Zdenko
Križić, zamjenica gradonačelnika Marta Grgurić, predstavnici županijskog i
gradskog Odjela za kulturu, djelatnici Samostalne narodne knjižnice Gospić i
gospićkih obrazovnih i kulturnih ustanova te nekoliko svećenika i ostalih
uzvanika.
Sve prisutne je na početku pozdravio
gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, a zatim su prigodna predavanja
održali članovi Inicijativnog odbora i Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskog
gradskog muzeja.
Biskup Bogović istaknuo je kako se
cijeli svoj radni vijek bavio knjigom. Posebno je skupljao knjige koje su
pisali ljudi s našeg područja i one koje su pisane o našem području. Pod
„našim" misli se na prostor današnje Gospićko-senjske biskupije, tj. Liku,
Gacku, Krbavu, Lapačku dolinu, Senj i Podgorje, Ogulinski kraj i Slunjski kraj.
Objasnio je potom koje sadržaje Zavičajna knjižnica obuhvaća. Crkvena povijest
složena je po dekanatima (Gospić, Ogulin, Otočac, Senj, Slunj i Udbina) i
župama unutar dekanata. Pored knjiga ima dosta snimljenog arhivskog gradiva iz
raznih arhiva koji se odnose na naše područje. U knjižnici se nalazi i
rukopisna ostavština svećenika Josipa Burića. Nakon dekanata stavljene su dvije
cjeline koje same po sebi ne ulaze u okvir Zavičajne knjižnice, ali se biskup
Bogović i njima znatno bavio. To su glagoljaštvo i pravoslavlje. Posebno su
izdvojene periodika i novine na našem području. Također ima veliki broj knjiga
iz svjetovne povijesti razvrstanih po regijama, kao i iz književnosti i drugih
struka te panoi s izložbi koje je pripremao Gradski muzej Senj. Na raspolaganju
je i solidna priručna knjižnica. Na kraju izlaganja mons. Bogović izrazio je
želju da se u prostoriji Zavičajne knjižnice s vremenom počnu održavati
raznovrsni sastanci i tribine ili da se pokrenu „zavičajne večeri".
Prof. Ivica Mataija govorio je
važnosti povijesne građe koje ima najviše u Zavičajnoj knjižnici budući da je
biskup u miru, mons. Bogović povjesničar i time se najviše bavio. Posebno je
naglasio vrijednost arhivskog gradiva iz Vatikanskih arhiva i ostavštine
rukopisa Josipa Burića te spomenuo izdanja koja su zajedno izdali Državni arhiv
u Gospiću i Gospićko-senjska biskupija. Dr. Vesna Grahovac Pražić govorila je o
književnim djelima kao izvoru ličkih kulturoloških tema, ali je također
spomenula da sva građa u knjižnici može biti predmet istraživanja jezika. Prof.
Ana Lemić govorila je o nastanku knjižnica (narodnih čitaonica) u Hrvatskoj s
posebnim osvrtom na knjižnice koje su nastale na području Gospićko-senjske
biskupije krajem 19. i u 20. stoljeću. Prof. Blaženka Ljubović predstavila je
panoe koje je izrađivala zajedno s djelatnicima Gradskog muzeja u Senju za
prigodne izložbe koje su pratile razna događanja vezana uz Gospićko-senjsku
biskupiju, prvog gospićko-senjskog biskupa mons. Milu Bogovića, Crkvu hrvatskih
mučenika na Udbini i Komisiju za hrvatski martirologij.
Pri kraju događanja, u povodu Mjeseca
knjige, biskup Bogović poklonio je gospićkim obrazovnim ustanovama primjerke
knjige „Crkva hrvatskih mučenika na Udbini od ideje do ostvarenja" koju je
napisao zajedno s dr. Antom Beženom.
Knjižnica (na
adresi: Budačka 8, Gospić) bit će otvorena za korisnike svakog četvrtka od 15 do 18 sati, a popis knjiga koje se nalaze u
knjižnici možete pogledati na web stranicama Gospićko-senjske biskupije.